Uporedo sa pisanjem poezije i proze Kovačević se bavio i književnom kritikom. Pisao je eseje i članke iz istorije književnosti, koje je, najpre počeo da objavljuje u Srpskom književnom glasniku, a nastavio u časopisu Književnost. Do kraja života objavio je na desetine priloga iz istorije i književnosti o različitim temama i piscima. Iako je nastojao da za života objavi ove radove sabrane u jednoj knjizi, to ni je uspeo. Godine 1949, objavila mu je Srpska književna zadruga u redovnom, četrdeset i petom, kolu izbor članaka i ogleda pod naslovom "Iz prošlosti". Pred kraj njegovog života sastavljač ovog izbora, na predlog Matice srpske, predao je rukopis izabranih književno-istorijskih tekstova Božidara Kovačevića, ali on do danas nije objavljen.

Ovaj izbor pokazuje koliko je široko bilo interesovanje Božidara Kovačevića za istoriju književnosti; još jedna knjiga mogla bi se načiniti od književnih kritika kojima je propraćao književna i naučna dela svojih savremenika.

U žiži njegovog interesovanja našli su se skoro svi značajniji pisci od Svetoga Save do Anđelka Krstića, pre svega zbog njihovog značaja za našu književnost, oni o kojima je pisao, po njemu donosili su u našu književnost i kulturu nešto novo, svojstveno samo našem podneblju, našoj kulturi i istoriji. Iz tih razloga nije on slučajno nazvao svoj ogled o Svetom Savi "Sveti Sava između istoka i zapada" jer je dugogodišnjim istraživanjima uočio kod naših pisaca 19. i 20. veka ono što su doneli kao novinu u našoj, pa samim tim i evropskoj književnosti. Ovakav pristup naišao je na priznanje od strane znalaca posebnih oblasti i ličnosti, tako se njegovi radovi nalaze u više sintetičkih zbornika: "Knjiga o Steriji" (uredili Branislav Miljković i Milan Đoković), "Stara srpska književnost" (uredio Đorđa Trifunovića), "Drama" (uredio Raško Jovanović) "Jovan Sterija Popović", "Vojislav Ilić", "Zli volšebnici" (u izboru Gojka Tešića) i dr.

Da bi pokazao ono što je trajno, Kovačević je u ogledima i člancima istraživao delovanje ličnosti a onda i pojave koje je izložio u više svojih radova. Pojave su predmet njegovog raspravljanja u ogledima "Naša stara lirika", "O srpskoj beletristici u srednjem veku" i "Boj Apolonov s Marsijem". Svoje radove pisao je takozvanim "beogradskim stilom", koji se odlikuje jasnoćom izražavanja, konciznošću i savremenim jezičkim izrazom. I kada je koristio naše već zaboravljene izraze ili strane reči to je činio sa retkom merom i obazrivo.

Staniša Vojinović

Obim 494 strana
Format B5